Mjerenje vremena

0
259

Vrijeme je povezano sa stalnim promjenama materije i njenim kretanjem. Kada bi sva tijela na zemlji mirovala i ne bi se mijenjala, ni vrijeme ne bi bilo potrebno mjeriti. Neke pojave se ponavljaju periodično, kao što je obrtanje Zemlje oko Sunca i slično.

Ovu smo pojavu iskoristili za mjerenje vremena. Taj period se zove godina, a podijelili smo je na mjesece, dane, sate, minute i na kraju sekunde. U savremenom društvu život bi bio nezamisliv bez mjerenja vremena. Svaka pojava u prirodi i društvu dešava se u nekom
vremenu. Moramo znati vrijeme polaska u školu, trajanja školskog časa, polaska voza ili aviona, ako negdje putujemo. Koliko godina smo stari, kad se desio neki događaj i slično.
Ljudi su mjerili vrijeme i prije pronalaska sata, sprave za mjerenje, koristeći položaje Sunca, dužine sjenke na Zemlji i slično.

Prilikom mjerenja vremena treba razlikovati vremenski trenutak od vremenskog
intervala:
– vremenski trenutak označava početak nekog događaja ili trenutak kada se isti
završava,
– vremenski interval odre|uje vrijeme trajanja nekog događaja.

U SI, jedinica za mjerenje vremena je sekunda. Sekunda ima veće i manje jedinice.
Sekunda je približno jednaka 86400-tom dijelu srednjeg sunčevog dana. Sunčev
dan je vrijeme za koje Zemlja jednom napravi obrt oko svoje ose.
Postoje i manje jedinice od sekunde, a to su deseti, stoti pa i hiljaditi dijelovi sekunde
(1 ms = 0,001 s).

 Za mjerenje vremena danas se koriste hronometri i časovnici. Hronometri se aktiviraju
pritiskom na dugme, kao i digitalne štoperice kojima se mjere kraći vremenski intervali.
Štoperica se zaustavlja, također, pritiskom na dugme.

  

Pješčani sat, štoperica, digitalni sat, hronometar.

LEAVE A REPLY