Agregatna stanja

0
618

Ljeti, kada je vruće, u čašu sa sokom stavljamo kockice leda, kupamo se u moru, jezeru ili rijeci, dok zimi pravimo tople napitke i pri tome vidimo kako voda iz lonca isparava.

 

Voda, (mada i druge tvari) se može naći u tri različita stanja – u čvrstom, tečnom ili gasovitom. Ta različita stanja vode nazivamo agregatna stanja. Stanja vode nazivamo agregatna stanja. Na normalnoj temperaturi najviše je onih supstanci koje su u čvrstom stanju. To su predmeti od stakla, drveta, te razni metalni predmeti. U tečnom agregatnom stanju na normalnoj temperaturi, nalaze se, osim vode još alkohol, živa, nafta i sl. Dok se u gasovitom agregatnom stanju, osim vodene pare, nalaze vazduh, razni mirisi te izduvni gasovi iz automobila, itd.

 

Svojstva tijela u pojedinim agregatnim stanjima:
– Čvrsta tijela imaju stalan oblik i zapreminu.
– Tečnosti lako mijenjaju svoj oblik, ali im zapremina ostaje ista. One zauzimaju oblik suda u kome se nalaze.
– Gasovi isto tako lako mijenjaju svoj oblik, ali i zapreminu.
Molekuli gasova se slobodno kreću i ispunjavaju raspoloživi prostor. Mogu trajno promijeniti mjesto. Molekuli tečnosti su gušće raspoređeni i kretanje im je slično kretanju pčela u roju. Mogu trajno napustiti mjesto. Međumolekularni prostori su manji.


Molekuli čvrste čestice osciluju oko svog položaja i ne napuštaju trajno taj položaj. Međumolekularni prostori su im mali (slika 3).
Agregatno stanje neke supstance se može mijenjati zagrijavanjem ili hlađenjem

Molekuli vode u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju.

Tijela kod kojih su molekuli pravilno raspore|eni nazivamo kristalima. Led i ćećer su kristali. Čvrsta tijela kod kojih molekuli nisu pravilno raspore|eni zovu se amorfna tijela. Staklo ima amorfnu građu.

LEAVE A REPLY